Društvo Bijaći
(1985-2017)
Bijaći, društvo za očuvanje kulturne i prirodne baštine Kaštela, utemeljeno je14. travnja 1985. g na svojoj osnivačkoj skupštini u Kaštel Lukšiću, čemu je prethodio intenzivan rad na okupljanju članstva i oblikovanju organizacijske strukture društva. Skupština je održana u osnovnoj školi Vjeko Butir (danas OŠ Ostrog). Društvo je osnovala šira skupina kulturnih i javnih djelatnika na čelu s prof. dr. Vjekoslavom Omašićem, zaslužnim kaštelanskim povjesničarom. Počeci i organiziranje rada Bijaća usko su povezani s političkim nastojanjima za osnutkom samostalne općine Kaštela, koja se odvojila od Splita, te u dogledno vrijeme prerasla u grad.
U dugoročnoj viziji svojega djelovanja i razvitka društvo je, između ostaloga, nastojalo okupiti širu člansku bazu iz svih kaštelanskih naselja, pa danas broji oko 160 članova. Prema raznim granama aktivnosti organizirano je u 11 odbora, koji obuhvaćaju sve važnije segmente kulturne djelatnosti i prirode (povijest, povijest umjetnosti, arhitektura, glazba, književnost, izložbena i koncertna djelatnost, spomenici prirode). Među njima treba posebice naglasiti odbor za izdavačku djelatnost, čija je dosadašnja aktivnost trajno obilježena brojnim izdanjima studija, knjiga i književnih djela, te časopisa Kaštelanski zbornik ( u pripremi je br. 12). Kaštelanski zbornik je jedina periodična publikacija u Gradu Kaštela u kojoj se objavljuju radovi iz povijesti, povijesti umjetnosti i glazbe, arheologije i drugih grana kulturne djelatnosti vezane uz Kaštela, kao i prikazi pojedinih zaslužnih osoba porijeklom iz Kaštela ili onih koje su ostavile trajnoga traga u hrvatskoj kuturu živeći i djelujući u Kaštelima. Zadnja tri broja su tiskana u redovitom razmaku od dvije godine, čime je dosegnut cilj bienalnog izlaženja. Zbornik društvo izdaje u suizdavaštvu s Muzejom grada Kaštela, s kojim inače ima veoma dobru i razgranatu suradnju. Uz brojne istaknute autore i znanstvenike iz Splita, Trogira, Zadra, Zagreba i drugih mjesta Hrvatske, valja istaknuti veći broj članova društva koji svojim člancima pune i obogaćuju Kaštelanski zbornik. Krunu izdavačke djelatnosti predstavlja dvotomna monografija Povijest Kaštela, prof. Vjeke Omašića. Uz to je tiskano više specijalističkih studija, mahom opet od članova društva, ali i književnih djela, posebice zbirki poezije, opet većinom od naših članova Ovom djelatnošću spašene su i izvučene iz zaborava brojne teme i događaji iz kaštelanske prošlosti i približene suvremenom čitatelju.
Bijaći su od samoga osnutka težili popularizaciji i boljem poznavanju kaštelanske baštine, pa su organizirali niz predavanja uglednih stručnjaka iz povijesti, arheologije i povijesti umjetnosti, arhitekture itd. Predavanja su održavana u raznim prostorima u Kaštelima i na samim lokalitetima uz prigodan izlet. Gotovo svake godine društvo je za svoje članove organiziralo i stručne obilaske pojedinih spomeničkih cjelina i lokaliteta diljem Dalmacije i Like. Također je održano i nekoliko znanstvenih skupova. Tako je 15. prosinca 1990 održan znanstveni skup u povodu proslave 125. obljetnice pobjede Narodne stranke u Donjim Kaštelima, a 4. ožujka 1992. znanstveni skup u povodu 1140. obljetnice Trpimirove darovnice. U novije vrijeme (2015. g.) održan je i znanstveni skup „Dr. Ante Alfirević, život i djelo“, koji je uspješno organiziran u Kaštel Sućurcu, a rezultirao je i objavom zbornika s radovima s tog skupa (2016. g.). U pripremi su i skupovi o životu i opusu fra Bernardnina Sokola, te skup povodom 200-te obljetnice smrti Josipa Grgura Scottija posljednjeg biskupa Nina i nadbiskupa zadarskog, rođenog u Kaštel Starom.
S ciljem popularizacije baštine i stvaralaštva društvo je priredilo niz likovnih izložbi i glazbenih koncerata mladih kaštelanskih umjetnika, od kojih su neki danas priznata imena glazbene scene. Pojedine izložbe i koncerti održani su tijekom manifestacije Kaštelansko kulturno ljeto.
U skladu s svojim temeljnim ciljevima društvo Bijaći je iniciralo radove na zaštiti i uređenju više nepokretnih objekata kulture: kula Cambi u Kaštel Kambelovcu, crkva sv. Ivana Krstitelja u Kaštel Starom, a manjim dijelom i na uređenju dvorca Vitturi u Kaštel Lukšiću. Važno je istaknuti i da je na inicijativu Bijaća obavljeno arhitektonsko snimanje povijesnih jezgri u Kaštelima. Taj projekt, pod naslovom „Revitalizacija povijesnih naselja Sedam Kaštela“, proveli su - u organizaciji s općinom Kaštela - Arhitektonski fakultet u Zagrebu i Instituto universitario di architettura iz Venecije.
Od važnijih povijesnih spomenika koje je društvo uredilo i obilježilo je znameniti Stup pod Ostrogom (Columna sub Ostrog) s početka 13. st. To je veći ulomak antičke kolone koji je iskorišten kao međašnji stup između trogirske i splitske komune i postavljen na današnjoj granici Kambelovca i Lukšića uz trasu rimske ceste Salona – Tragurium. Stup je uz popratnu legendu nanovo podignut na predjelu Glavice (danas Poštanski) 16. svibnja 1987. godine.
Jedan od poznatijih projekata koji je uspješno proveden na inicijativu Bijaća su arheološka istraživanja, te obnova i konzervacija crkve sv. Juraja na Putalju u Kaštel Sućurcu. Kruna toga projekta je i monografija Sv. Juraj od Putalja u kojoj su prikazani rezultati tih radova, provedenih u organizaciji Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika od 1988. do 1995. godine u deset kampanja.
Društvo je također podržalo inicijativu za osnivanjem Galerije Studin iz koje se razvio današnji Muzej grada Kaštela, a u izradi elaborata o razvoju muzejske djelatnosti sudjelovali su aktivno i članovi društva.
Također su Bijaći učestalo reagirali kod nadležnih ustanova prigodom brojnih devastacija na povijesnim objektima, kao i prigodom spornih ekoloških situacija.
Na planu zaštite prirodne baštine Bijaći su tradicionalno vezani uz staru maslinu u Kaštel Štafiliću, organizirajući svakogodišnju zaštitu, rezidbu i berbu. Od ulja dobijenog od nje pune se bočice suveniri rađene kao replike rimskih balzamarija. Od grana masline dobijenih rezidbom izrađuju se i razni suveniri (privjesci, raspela i dr.). Maslina je 1990. godine proglašena spomenikom prirode. Drugi prirodni spomenik je hrast kod crkve sv. Kuzme i Damjana u Kaštel Gomilici, a posebnu vrijednost predstavlja park Vitturi, pa je 1990. godine započeta i njegova sanacija, uz nadzor Državne uprave za zaštitu prirodne baštine (danas Javna ustanova za očuvanje prirode)
Težeći očuvanju tradicijskih kultura koje su stoljećima obilježavale gospodarstvo i svekoliki život u Kaštelima Bijaći su pokrenuli danas već tradicionalnu manifestaciju „Večer kaštelanskih vina“, koja se održava u sklopu proslave dana Grada Kaštela, 4. ožujka, a u 2017. godini održati će se 14. po redu. Na toj večeri se dodjeljuju nagrade za najboljega vina u Kaštelima, a posebice za autohtonu sortu crljenak kaštelanski. Na svečanoj dodjeli nagrada sudjeluju i predstavnici gradova prijatelja Kaštela.